Lepa Radić – zanimljivosti

Orden narodnog heroja

Originalan Orden narodnog heroja dodjeljen Lepoj Radić, nalazi se u stalnoj postavci Vojnog muzeja u Beogradu, inventurisan bod brojem 14595. Lepa Radić za narodnog heroja Jugoslavije posthumno proglašena 20. decembra 1951. godine ukazom Prezidijuma Narodne skupštine FNR Jugoslavije i to za istaknuti bezprimjerni heroizam u borbi protiv narodnih neprojatelja. Ovaj orden je dodjeljivan za hrabrost, a spada u red najviših odlikovanja u bivšoj državi.

Biste Lepe Radić nalaze se u Spomen parku slobode u Gradišci kao i u spomen-kompleksu u Bistrici. Pored njene biste u Gradišci, nala ze se još dvije – narodnih heroja Envera Šiljka i Stevana Dukića. Takođe, Lepina bista se nalazi u Memorijalnom kompleksu „Boško Buha“ u selu Jabuka kod Prijepolja. Kompleks je posvećen pionirima i omladinscima Jugoslavije poginulim u Narodnooslobodilačkoj borbi. Bista se nalazila i u Bosanskoj Krupi, a danas se u parku nalazi samo postament. U Bosanskoj Krupi, nedaleko od mjesta vješanja Lepe Radić, nalazi se uređeno obilježje.

Slikarstvo

Lepa Radić je inspiracija i za umjetnike. Brazilska umjetnica, Marina Amaral, obrađivala je fotografije ove narodne heroine. Amaral je inače u svom radu stavila akcenat na istorijske crno-bijele fotografije. Poznati makedonski umjetnik, slikar, grafičar i dizajner Zoran Kardula, obrađivao je portrete narodnih heroina među kojima i portret Lepe Radić. Albert Soler Ruda, španski istoričar i ilustrator, nedavno je uradio ilustraciju scene vješanja heroine Radić. Jedan od najljepših portreta Lepe Radić naslikala je Nada Novaković, poznati jugoslovenski slikar. Portret je ponovo ugledao svjetlo dana u okviru izložbe „Rastauracija u toku“ koju je 2013. godine organizovao Istorjiski muzej BiH. U knjizi „Žene BiH“ nalazi se i portret Lepe Radić koji je ilustrovala Mirna Katarina. U okviru promocije knjige, navedeni portret se našao i na posterima, bedževima i cekerima.

Pjesme

Lik i djelo Lepe Radić su bili predmet interesa i pjesnika. O Lepoj su pisali Nebojša Ivaštanin, Nedeljka Đukić, Duško Trifunović i drugi.

Na pjesmu Duška Trifunovića su urađeni i muzički aranžmani te je ista objavljena i javno izvođena.
Pjesmu je izvodio Seid Memić – Vajta. Ista je objavljena 1979. godine na ploči „Uspomena iz Bosanskog Broda“. Na ploči su se nalazile dvije pjesme: „Balada o ravnici“ i „Lepa Radić“. U ovom slučaju, na tekst Duška Trifunovića, muziku potpisuje Ranko Boban.
Ovu numeru je na svom repertoaru imao poznati sarajevski Ženski hor „Aprilke“. Tekst je napisao Duško Trifunović, a muziku i aranžnam potpisuje Suad Arnautović, koji je ujedno i rukovodio ovim horom. Snimljena je 1983. godine na ploči „Pozdrav 10. Kongresu SSO BiH“ na kojoj je bilo devet pjesama o devet narodnih heroina Jugoslavije.

Omot ploče „Uspomena iz Bosanskog Broda“ – Vajta

Omot ploče „Podrav 10. Kongresu SSO BiH“ – Aprilke

Društvene mreže

Prepoznatljiva u svijetu. Društvene mreže su pune objava o Lepoj Radić. U mnogim zemljama je prepoznata kao simbol borbe za spobodu i pravdu. Na osnovu objava sa fejsbuka, instagrama, tvitera i drugih društvenih mreža, može se zaključiti da za Lepu Radić znaju u Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Indiji, Španiji, Brazilu i drugim.

Twitter

Poznati američki reper, Ajs Kjub (Ice Cube), početkom juna 2020. godine, obajvio je na društvenim mrežama fotografiju Lepe Radić pred samo vješanje. Fotografiju je dodao u kontekstu nemira i protesta u Americi koji su se dešavali u tom periodu, a Lepa Radić je prepoznata kao simbol otpora i borbe za slobodu. Fotografija nije imala nikakav opis, međutim, veliki broj komentara je pokazao da su njegovi pratioci prepoznali o kome se radi i kakva je poruka. Kjub je prepoznatljiv po borbi za građanska prava, a na društvenim mrežama ima preko 30 miliona pratilaca.